Da li je zdravije svježe voće i povrće od zaleđenog?

 
 
Voće i povrće su neke od najzdravijih namirnica koje možete da jedete. Puni su vitamina, minerala i drugih fitonutrijenata, a svi oni doprinose našem zdravlju. 
 
Svježe namirnice možda nisu uvijek dostupne, a zamrznute su pogodna alternativa. Međutim, postavlja se pitanje: da li se njihova hranjiva vrijednost razlikuje? 
 
U ovom članku ćemo se fokusirati na 4 najvažnija faktora od kojih zavisi količina i kvalitet nutrijenata u voću i povrću (prije njegove pripreme): berba, prerada, transport i skladištenje. 

 

 

Većina svježeg voća i povrća se bere nezrelo. Vrijeme provedeno u transportu se koristi za vještačko sazrijevanje da bi se proizvodi ponudili zreli na tržištu. 

Branje namirnica prije njihovog prirodnog sazrijevanja im skraćuje vrijeme potrebno da razviju mnoštvo nutrijenata. 
Voće i povrće može da provede od 3 dana do nekoliko sedmica u tranzitu pre nego što stigne na police. Neke namirnice, kao što su jabuke i kruške, se mogu čuvati i do 12 mjeseci pod kontrolisanim uslovima prije nego što se puste u prodaju. 

Sa druge strane, voće i povrće koje će biti zamrznuto se obično bere u vrhuncu zrelosti, kada su najhranjiviji, te se zamrzava i pakuje u roku od nekoliko sati. 
 

 
Da bi se spriječilo kvarenje svježih namirnica, tokom dužeg transporta, potrebno ih je tretirari konzervansima i prevoziti u kontrolisanim uslovima - što utiče na kvalitet i količinu hranjivih materija koje sadrže. 
 
Povrću koje se zamrzava se obično ne dodaju konzervansi, ali se ono često blanšira. 

Blanširanje je naglo i kratko kuhanje namirnica u ključaloj vodi, obično nekoliko minuta, sa ciljem ubijanja štetnih mikroorganizama i spriječavanja gubitka ukusa, boje i teksture. 

Tokom procesa blanširanja se gube određeni nutrijenti rastvorivi u vodi, kao što su B-vitamini i vitamin C. 
 
Međutim, ovo se ne odnosi na smrznuto voće. Voće se obično ne blanšira, jer to negativno utiče na njihovu teksturu. Umesto toga, voće se može tretirati askorbinskom kiselinom (formom vitamina C) kako bi se spriječilo kvarenje. 
 
Uopšteno govoreći, sam proces zamrzavanja pomaže da se zadrži sadržaj nutrijenata u voću i povrću. 
 

 
Naše skladištenje namirnica, nakon kupovine, takođe igra bitnu ulogu u održanju nutrijenata. 

Istraživanja pokazuju da čuvanje svježeg voća i povrća ohlađeno ili na sobnoj temperaturi, doprinosi gubitku određenih nutrijenata, u poređenju ako bi se konzumiralo odmah nakon branja.  

Takođe, ako na duže vrijeme skladištimo zaleđene proizvode, njihovi nutrijenti se počinju razgrađivati.  

Stoga nemojte “vući” hranu po frižideru, zamrzivaču i ostavi, nego je konzumirajte što prije nakon kupovine jer je tada zdravija. 

 

  
  
Zaključak: 

Svježe ubrano voće i povrće direktno iz bašte bi bilo najbolje, ali u slučaju da ga ne tretirate konzervansima, ne skladištite dugo i nježno pripremite, jer se tako održi najveća količina nutrijenata. 

Međutim, kada kupujete u supermarketu, zamrznuti i svježi proizvodi su nutritivno slični.  

Nema smisla navoditi pojedinačna istraživanja i procente jer količina i kvalitet nutrijenata u namirnicama veoma varira u zavisnosti od njihovog početnog oblika, metoda obrade, načina mjerenja, kako mi postupamo i koju količinu konzumiramo. 

Stoga, poruku koju bih voljela da zapamtite i svakodnevno primjenjujete je : da je najbolje birati mješavinu svježih i zaleđenih proizvoda kako biste osigurali da dobijete najširi spektar hranjivih materija. 

Na kraju priče, smrznute cjelovite namirnice su zgodna i isplativa alternativa svježim opcijama a najvažnije je da vam je ishrana bogata raznolikim voćem i povrćem. 

Jer nije važno da li ova ili ona jabuka ima 10% više vitamina C, važno je da pojedete jabuku.